Kraljevina Španjolska suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske Unije.
Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smješteni u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llivia u francuskim Pirenejima.
Španjolska graniči na sjeveru s Francuskom i Andorom, s Portugalom na zapadnu te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Maroko. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km.
Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad sa 3.155.359 stanovnika (Madridska županija 5,964,143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza, Malaga.
Politika
Ustav Španjolske iz 1978. godine je najviša i temeljna norma španjolskog pravnog poretka. Posljedica je, i vrhunac povijesnog procesa nazvanog Španjolska tranzicija (španjolski Transición Española), koji označava prijelaz iz autoritativne države u parlamentarnu monarhiju modernog, zapadnoeuropskog tipa 1975. godine.
Ovaj Ustav određuje Španjolsku kao ustavnu monarhiju, s kraljem kao šefom države. Ustav također počiva na diobi vlasti.
Na općim i slobodnim izborima biraju se narodni predstavnici u parlamentu (Las Cortes Generaes). Kortesi vrše zakonodavnu vlast, a sastoje se od dva doma: Kongres zastupnika i Senat, koji biraju predsjednika vlade i nadziru djelovanje izvršne vlasti. Predsjednik vlade na čelu je izvršne vlasti, koju vrši zajedno sa Vijećem ministara Sudbena vlast počiva na neovisnom sudstvu. Ustavni sud pazi da zakoni te djelovanje javne vlasti bude u skladu s Ustavom. Ustav prekida centralističku tradiciju koja potječe još iz vremena Filipa V. (1700.). Kao rješenje za regionalni problem, kojeg su izazvale grupe nacionalista iz Baskije i Katalonije, te Galicije, Valencije i Andauzije, ustanovljen je novi model decentralizirane države, u kojoj se svaka regija pretvara u autonomu zajednicu s vlastitom vladom, parlamentom, regionalnim sudovima te statutima autonomije kojima se ustanovljuju njihove nadležnosti. Ustav također priznaje mnoga individualan temeljna prava građana, također socijalna te ekonomska prava
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. 40.847.530 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 81 stanovnik/km2.
Buran povijesni razvoj utjecao je na karakteristike i raznolikost stanovništva. Španjolci čine oko 73% ukupne populacije, Katalonci 16,5%, Galjegi (Galicija) 8%, Baski 2,3%, ostali 0,2%. Španjolska je jedna od najizrazitijih katoličkih zemalja pa je logično što je 97% stanovništva katoličke vjere, dok je 0,4% protestanata i 2,6% ostalih. I Španjolska se sve brže urbanizir, pa danas oko 80% stanovništva živi u gradovima. U starosnoj dobi 0-19 godina je 33% populacije, u dobi 20-59 godina je 50%, a starijih od 60 godina ima 17%. Očigledno je i da španjolska populacija postaje sve starija, a na to utječe i niski prirodni prirast, koji iznosi svega 1 promil (stopa nataliteta je 10 promila, a mortaliteta 9 promila). |
|
|
Zastava: |
|
Grb: |
|
Geslo: |
Plus ultra (latinski, "još dalje") |
Himna: |
|
Službeni jezik: |
španjolski |
Glavni grad: |
Madrid |
Kralj: |
Juan Carlos I. |
Predsjednik vlade: |
José Luis Rodríguez Zapatero |
Površina: |
50. po veličini
ukupno 504.782 km2
1,04% vode |
Stanovništvo: |
29. po veličini
43.197.684
gustoća 85/km2 |
Član od |
1. siječnja 1986. |
Valuta: |
euro |
Internetski nastavak: |
.es |
Pozivni broj: |
34 |
|