Statutarni ciljevi svih nacionalnih saveza mladih mogu se smjestiti negdje u prostoru između širokoga društvenog pristupa, s naglaskom na građanskim pravima i demokraciji, i uskog usredotočivanja na sudjelovanje mladih (i djece) i usklađivanja rada nevladinih organizacija mladih. Neki nacionalni savezi mladih formuliraju dodatne ciljeve koji zadiru duboko u područje međunarodne suradnje i razvoja (primjerice španjolske, švedske i švicarske) "i "mira i demilitarizacije", kao npr. Danski savez mladih. Nisu svi savezi formulirali predstavljanje mladih kao izričiti zadatak svoje organizacije, već su skloniji općenitim ciljevima, kao što je "bolje društvo koje poštuje glas i mišljenje mladih ljudi i djece" kao temelju njihovoga svakodnevnoga političkog djelovanja.

Unatoč nacionalnoj tradiciji i odstupanjima, ciljevi nacionalnih saveza mladih diljem Europe usredotočeni su na sličnu paletu ključnih vrijednosti:

• zaštita ljudskih prava i demokracije
• promicanje prava, interesa i politike za mlade
• sudjelovanje mladih (i djece)
• razvoj udruživanja, poglavito mladih
• predstavljanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini i suradnja

Primarna su područja djelovanja:

• oblikovanje politike (uglavnom putem internih radnih struktura poput radnih skupina, povjerenstava i seminara)
• obrazovanje i školovanje voditelja za rad s mladima i članova
• umrežavanje i usklađivanje rada na nacionalnoj i međunarodnoj razini
• zastupanje, lobiranje prema donositeljima političkih odluka
• komuniciranje, informiranje o pitanjima mladih

Za zastupničku je strukturu, kao što je nacionalni savez mladih, najznačajniji čimbenik za stvaranje i održavanje njegova legitimiteta široko i stabilno članstvo demokratskih organizacija mladih. Budući da su nacionalni savezi mladih sastavljeni od organizacija mladih i regionalnih ili lokalnih saveza mladih, oni nastoje biti što otvoreniji za sve svoje potencijalne članove.

S tim se ciljem kriteriji za članstvo u najvećem broju slučajeva definiraju na objektivan i kvantitativan način, kao što su:

• članstvo (najmanji mogući broj pojedinačnih članova)
• zemljopisno određenje (zastupljenost u određenom najmanjem mogućem broju regija, županija itd.)
• status (službena registracija, članstvo u nekoj međunarodnoj nevladinoj organizaciji itd.).

Ti su kriteriji praćeni kvalitativnom provjerom, kao što su:

• pouzdanost (prihvaćanje i primjena statutarnih odredaba i vrijednosti nacionalnog saveza mladin)
• trajno sudjelovanje mladih u upravljanju organizacijom (mladeški element)
• pogodnosti za određene skupine, poglavito manjine (element zastupljenosti)
• unutarnja demokratičnost, struktura koja se temelji na načelu predstavljenosti
• ostalo, primjerice: razina sudjelovanja volontera, pridržavanje standarda za rad mladih, provjera dvostrukog članstva temeljnih organizacija u mrežama, trajanje itd.

Definicija: Nacionalni savez mladih je samostalna nevladina struktura koja okuplja i usklađuje organizacije mladih na državnoj razini, s ciljem zastupanja interesa mladih ljudi.

Status: Sukladno nacionalnom zakonodavstvu i politici za mlade, nacionalne saveze mladih bi trebalo shvaćati kao javno tijelo nadležno za legitimno interno identificiranje svih pitanja koja se tiču mladih ljudi.

Vrijednosti: Nacionalni savezi mladih zasnivat će se na vrijednostima Vijeća Europe, točnije, na demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava na način na koji je to navedeno u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i u Europskoj socijalnoj povelji-

Zastupanje: Nacionalni savezi mladih moraju prihvatiti stvarni problem zastupanja s kojim se suočavaju u mnogim državama Vijeća Europe te ih se potiče na prihvaćanje ovog izazova. No, svi sudionici koji se bave pitanjima politike za mlade trebali bi biti svjesni da niti jedan mehanizam zastupanja interesa mladih nikada neće biti cjelovit "zastupnik" svih mladih ljudi zajednice, a još manje na nacionalnoj razini, l tijela državne uprave i nacionalni savezi mladih mora|u se suočiti s ovim ograničenjem kao pozitivnim izazovom i trajno raditi na premošćivanju ovoga jaza.

Što se tiče članstva:

• kriterije za članstvo u nacionalnim savezima mladih treba redovno revidirati kako bi se otkrile i uklonile prepreke sudjelovanju slabije zastupljenih skupina;
• potrebno je uvesti prijelazne razine članstva kako bi se manjim i novijim organizacijama mladih omogućilo sudjelovanje na ravnopravnim osnovama;
• nacionalni savezi mladih trebali bi, kad je to primjereno, poticati svoje organizacije članice na snažnije zastupanje zajednica u kojima djeluju;
• nacionalni savezi mladih trebali bi uključivati političke stranačke organizacije mladih u svoj rad na takav način da političke stranačke organizacije mladih ne dominiraju rasporedom rada i samim radom. Političke stranačke organizacije mladih predstavljaju vitalnu poveznicu između organizacija mladih i institucija demokracije utemeljene na zastupljenosti. Ako ne iskoristi ovu poveznicu, nacionalni se savez mladih izlaže riziku da bude preslab u političkim procesima.

Što se tiče načina rada:

• nacionalni bi savezi mladih trebali uvesti mehanizme, kao što su izborna tijela, koja su široki odraz njihovih članova na rukovodećim razinama i u radnim strukturama, primjerice, tijelo za organizacije rada mladih i zastupanje interesa mladih ili razlikovanje između političkih stranačkih i općih organizacija mladih;
• trebalo bi uvesti dobnu granicu za položaje izglasane na izborima i zastupničke položaje;
• nacionalni bi savezi mladih trebali pozornije ujedinjavati nacionalnu, europsku i međunarodnu dimenziju svoga rada, a poglavito bi trebali nadvladati razdvajanje na saveze koji djeluju na nacionalnoj razini i saveze na međunarodnoj razini;
• nacionalni savezi mladih razvit će mehanizme kojima će se osigurati ravnoteža u zastupljenosti spolova u upravnim tijelima i radnim strukturama, te će osigurati ravnotežu u zemljopisnom porijeklu svojih predstavnika, poglavito u većim državama.

Što se tiče načina financiranja:

• nacionalni bi savezi mladih trebali nastojati postići financijsku stabilnost za obavljanje svojih ključnih aktivnosti iz javnih ili državnih sredstava, koja se dodjeljuju nezavisno od projekata, ad-hoc programa ili izvršenih usluga;
• nacionalni bi savezi mladih trebali pozorno procijeniti uvjete i obveze vezane uz sredstva koje primaju od vlade i iz drugih izvora, kako bi sačuvali nezavisnost u svom djelovanju na dobrobit mladih ljudi;
• nacionalni bi savezi mladih trebali trajno analizirati financijsku situaciju s ciljem postizanja više razine financiranja putem mobiliziranja organizacija članica.

Što se tiče uloge tih saveza u društvu:

• nacionalni bi savezi mladih trebali razviti metode suradnje sa savjetodavnim tijelima mladih i drugim strukturama koje se bave pitanjima mladih, uglavnom na području socijalnih poslova i zapošljavanja, jer ova pitanja imaju prioritetni značaj za mlade ljude u Europi;
• nacionalni bi savezi mladih trebali aktivno sudjelovati u strukturama zajedničke uprave i zajedničkog donošenja odluka i nastojati povećati opseg i sadržaj toga sudjelovanja;
• da bi sačuvali svoju specifičnu ulogu, nacionalni savez, mlad.h treba|u pridonijeti široj društvenoj raspravi u odnosu prema opcemt.m političkim pozicijama, poštujući istodobno nezavisnost i različitost svojih organizacija članica.

(izvor: knjiga Politika i strukture za mlade u Vijeću Europe)